Kao što je već davno najavljeno, Kina je napokon uspjela ostvariti sve svoje planove istraživanja svemira i, prije samo nekoliko dana, lansirali su satelit kršten s imenom queqiao, koji je poletio u 05:30 po lokalnom vremenu iz lansirnog centra Xichang, smještenog u provinciji Sečuan (južno od azijske zemlje). Da bi poslala ovaj satelit na Mjesec, Kineska svemirska agencija koristila se raketom Long March 4C.
Bez sumnje smo pred jednom od najzanimljivijih prekretnica koju su izvela ljudska bića, a koja odgovara prva faza misije Chang'e 4 da vas podsjetimo da vam kažem da je njegov glavni cilj biti u mogućnosti istražiti skrivenu stranu Mjeseca, isto kao i kod tradicionalnih metoda, a sa Zemlje je to nemoguće primijetiti.
Satelit Queqiao služit će kao komunikacijski most između sonde koja će sletjeti na kraj Mjeseca i kontrolnog centra smještenog na Zemlji.
Glavna misija koju će Queqiao satelit morati izvršiti je da služi kao komunikacijski most između slijetalice Chang'4, koji će do kraja ljeta krenuti prema udaljenoj strani Mjeseca, i Zemlje omogućujući tako komunikaciju između kontrolni centar, koji se nalazi na našoj planeti, a sonda koja će, kad za to dođe vrijeme, raditi na udaljenoj strani Mjeseca.
Da bi izvršio ovu vrlo važnu misiju, Queqiao je opremljen nizom komunikacijskih antena zajedno sa solarnim pločama. Na osnovu izjava koje je dao Zhang lihua, voditelj projekta:
Lansiranje je ključni korak za Kinu da postigne svoj cilj da bude prva zemlja koja je poslala sondu koja će meko sletjeti na daleku stranu Mjeseca.
U ovom trenutku, satelit Queqiao već se nalazi u mjesečevoj orbiti za prijenos, odakle će putovati do svog stalnog mjesta pokrećući se zahvaljujući mjesečevoj gravitaciji. Ulazeći u malo više detalja i kao što je otkriveno, sonda će raditi specifično iz Lagrangeove tačke L2 sistema Zemlja-Mjesec, lokacija do koje će se doći u narednim sedmicama i koja će joj omogućiti da ostane oko 65.000 kilometara iznad lunarne površine i 455.000 kilometara od naše planete.
Raketa Long March 4C je, pored satelita Queqiao, do Mjeseca nosila dva kineska satelita i holandsku komunikacijsku antenu
Kao detalj, recite vam da u ovoj misiji Kina nije koristila samo raketu Long March 4C za slanje komunikacijskog satelita Queqiao, već i one koji su kršteni kao longjiang-1 y longjiang-2 kao i holandska antena koja je odgovorila na akronim NCLE (Nizozemski kineski istraživač niskih frekvencija). Misija satelita, kako je zvanično otkriveno, uključuje orbitu oko Mjeseca da bi izveo niz astronomskih opažanja na ultralakim talasnim dužinama. Podaci prikupljeni ovim satelitima pomoći će istraživačima da malo bolje shvate kosmičku zoru, odnosno one trenutke kada su prve zvijezde počele svijetliti.
Na drugom mjestu nalazimo holandsku NCLE antenu. Ova antena je poslana da detektuje slabe radio signale iz ranih stadija iskonskog kosmosa, baš u to doba kada je svemir bio mračan, hladan i gotovo u potpunosti sastavljen od vodonika. Zahvaljujući upotrebi ove sofisticirane antene, stručnjaci će pokušati hvataju frekvencije između 10 i 30 MHz, atmosfera blokira signale koji su na Zemlji. Ovaj projekt promovirali su javni sektor i holandska privatna industrija i doslovno se, kako su komunicirali, nadaju da će napisati novo poglavlje u istoriji astronomije zahvaljujući saradnji kineske administracije.