Sigurno ste na povremenoj večeri ili ručku, zbog nekih ili drugih razloga, na kraju ipak popili to vino koje vam se toliko sviđa tijekom događaja i bez prethodne najave, iako vam se to moglo dogoditi nekom drugom prilikom, počelo je da boli glava. Ne govorimo o tome da boli zbog viška, već nakon nekoliko pića, ništa više, odnosno to boli vas glava od vina koje još uvijek pije umjereno.
Kao što je navedeno u radu koji je objavila grupa istraživača sastavljena od osoblja Politehničkog univerziteta u Madridu i Univerziteta u Valenciji, ovo novo vino neće vam uzrokovati glavobolju ili zdravstvene probleme koji mogu dovesti do 'da ti dam'noć zahvaljujući činjenici da ne sadrži hormon poznat pod imenom histamin, glavni uzrok ove nesretne slabosti.
Zahvaljujući ovom vinu bez histamina, riješit ćete se glavobolje
Prije nego što nastavite, kako kaže na početku ovog istog posta, ponovite vam opet da ne govorimo puno manje o glavobolji koja nas muči još jedan dan jer smo prethodne noći premašili dovoljno konzumiranja alkoholnih pića, već o nečem sasvim drugom poput glavobolje ili nelagode koju mnogi ljudi počinju trpjeti odmah nakon što popijete čašu ili dvije vina.
Ova malaksalost, kako je objasnio ovaj tim španskih istraživača, ima svoje objašnjenje i nije ništa drugo doli hemijski i biološki elementi koje vino ima i koji su proizvedene tokom procesa fermentacije istih kroz koji mora proći prije nego što stigne do našeg stola. Ovi procesi fermentacije uzrokuju neželjene reakcije kod netolerantnih ljudi, pa čak i kod drugih vrsta stanja kao što su migrene pa čak i proizvode alergijske reakcije poput nadutosti ili proljeva.
Histamin je glavni razlog ove glavobolje i općeg lošeg stanja
Upravo glavni razlog zašto se sve to događa je prisustvo vina u vinu hormona poznatog pod imenom histamin, koji djeluje kao a snažan dilatator krvnih žila i kapilara u našem tijelu budući da smo, pak, uključeni u lokalne odgovore našeg imunološkog sistema.
Da bi mogli otkriti da je ovo hormon koji je uzrokovao ovu bolest prilikom konzumacije vina, mnogi timovi istraživača morali su godinama proučavati mnoge slučajeve ljudi koji su, pijući umjereno, patili od ove nelagode. Kao detalj, recimo vam da, kao što je i najavljeno, sve je češće da vam se to može dogoditi Budući da je vino posljednjih godina povećalo sadržaj histamina zbog različitih pojava povezanih s klimatskim promjenama, uključujući, na primjer, povećanje pH i smanjenje kiselosti vina.
Tim španskih naučnika uspio je riješiti problem histamina u vinu
Kada smo došli do zaključka problema koje nam histamin može izazvati, tim španskih istraživača, nakon brojnih testova i ispitivanja, uspio je odaberite niz mikroorganizama iz vinograda vinarije Pago de Carraovejas koji nisu u stanju da proizvedu ovaj hormon dok, pak, sprečavaju rast mikroorganizama koji su proizvođači histamina, tako da se vino postiže bez ovog problematičnog hormona.
Trenutno se još radi na postizanju da ova vrsta mikroorganizama može dostići komercijalni nivo, posebno u SAD-u razvoj metodologije rada putem koje bilo koja vrsta vinarije može provesti ovu vrstu fermentacije svojih vina, a da konačno ne sadrži histamin.
Više informacija: Sinc Agency
Poštovani,
U vezi s vijestima koje se šire u vašem okruženju o proizvodnji vina s niskim sadržajem histamina u vinariji Pago de Carraovejas, a radi istine i širenja tačnih informacija, sada ćemo komentirati sljedeće.
Spomenuti rad dio je ugovora sklopljenog između Pago de Carraovejas, SA i Enolab grupe Univerziteta de València, bez ikakve intervencije ili učešća bilo koje grupe ili osobe s Politehničkog univerziteta u Madridu.
Grupa Enolab, posebno liječnici Carmen Berbegal, Isabel Pardo i Sergi Ferrer, izvršile su izolaciju, karakterizaciju i odabir malolaktičnih bakterija koje se pojavljuju u njihovim vijestima, između ostalih koje su nastale u projektu. Između ostalih činjenica o kojima nećemo ići u detalje, uspostavljena je potrebna metodologija da se utvrdi da odabrane bakterije nisu sposobne da proizvode histamin, suprotno onome što se dešava sa drugim autohtonim bakterijama izoliranim u istoj vinariji. Također su u Enolabu medij za kulturu, uvjeti rasta i postupak skaliranja dizajnirani za proizvodnju bakterija. Na isti način, također u Enolabu, genetski alati su razvijeni i implementirani za praćenje sojeva bakterija odgovornih za malolaktičku fermentaciju. Takođe je provedeno praćenje i kvantifikacija biogenih amina, uključujući histamin, proizvedenih u vinima Carraovejas, SA.
Kao rezultat gore spomenutog rada, od 2013. godine objavljuju se informacije u vezi s rezultatima dobivenim prisustvovanjem i širenjem nacionalnih i međunarodnih kongresa, poglavlja knjiga ili istraživačkih članaka, među kojima je i onaj koji navodite i koji je doveo do ove vijesti (vidi bibliografiju ispod). Sudjelovanje dr. Eve Navascués, iako joj je pridružena vanredna profesorica na Odsjeku za kemiju i prehrambenu tehnologiju Visoke tehničke škole za agronomsko, prehrambeno i biosistemsko inženjerstvo Politehničkog univerziteta u Madridu, nikada se nije održalo ili održalo u UPM, ali u privatnoj kompaniji. Sav istraživački rad razvijen je u i od strane Enolaba.
Pored ostalih netačnosti u vašim vijestima koje nećemo spominjati, željeli bismo da se prepozna trud i stvarno autorstvo ljudi i entiteta koji su sudjelovali.
Srdačan pozdrav,
Carmen Berbegal, Isabel Pardo i Sergi Ferrer
bibliografija
Carmen Berbegal; Yaiza Benavent-Gil; Isabel Pardo; Eduardo Izcara; Eva Navascués; Sergi Ferrer. 2013. Autohtona selekcija sojeva O. oeni kao početna kultura malolaktičke fermentacije kako bi se izbjegla proizvodnja histamina u vinu. Enoforum 2013. Arezzo, Italija.
C. Berbegal, Y. Benavent-Gil, I. Pardo; E. Izcara; E. Navascués, S. Ferrer. 2013. Proizvodnja početne kulture malolaktičke fermentacije pomoću autohtonih sojeva O. oeni za smanjenje sadržaja histamina u crvenom vinu. V međunarodna konferencija o okolišnoj, industrijskoj i primijenjenoj mikrobiologiji. BiomicroWorld 2013. Madrid, Španija.
C. Berbegal; Y. Benavent-Gil; I. Pardo; S. Ferrer. 2014. RAPD tipizacija: koristan alat za selekciju i implantacijsku analizu O. oeni starter ne-histamin proizvođača u vinu. ECCO XXXIII - Molekularna taksonomija od biološke raznolikosti do biotehnologije. Valencia, Španija.
C. Berbegal; Y. Benavent-Gil; I. Pardo; E. Izcara; E. Navascués; S. Ferrer. 2014. Proizvodnja početne kulture malolaktičke fermentacije korištenjem autohtonih sojeva O. oeni za smanjenje sadržaja histamina u crvenom vinu. U 'Primjena mikroorganizama u industriji, medicini i okolišu. Trenutno stanje i trendovi '. str. 369 - 374. Wageningen Academic Publishers, poštanski pretinac 220, NL-6700 AE Wageningen, Holandija, 2014. ISBN 978-90-8686-795-0
Carmen Berbegal; Yaiza Benavent-Gil; Eva Navascués; Almudena Calvo; Clara Albors; Isabel Pardo; Sergi Ferrer. 2017. Smanjivanje stvaranja histamina u crvenom vinu Ribera del Duero (Španija) upotrebom autohtonog soja O. oeni kao malolaktičnog startera. Međunarodni časopis za mikrobiologiju hrane. 244: 11-18.