Mnogi su istraživači i menadžeri različitih kompanija koji se ne umaraju komentirati, kad god im se za to pruži prilika, da su danas ljudi sposobni generirati toliko informacija da trenutni sistemi za skladištenje ili procesori, može zastarjeti prije nego što možemo zamisliti Upravo zbog potreba koje malo po malo imamo, a da toga nismo ni svjesni.
Zbog toga nije iznenađujuće da, iako se financiraju istraživanja koja bi mogla riješiti ove vrste problema s moždanim udarom, kao što je npr kvantno računanje ili pristupite pohrani podataka DNK lanci, nešto što bi još uvijek trebalo predugo da postane tehnologija koju svi možemo koristiti, moramo nastaviti raditi na evolucija trenutnih mehanizama.
Ovaj novi ReRAM čip prepoznat je kao jedan od najsloženijih nanoelektričnih sistema na planeti
Zbog ovoga nije iznenađujuće da, istovremeno kao i u Massachusetts Institute of Technology (MIT) radi se na razvoju novih metodologija kako za kvantno računanje, tako i kako bi se mogli čuvati podaci u DNK, dajući primjer dva projekta u kojima danas rade, također se traži suradnja radi razvijanja trenutnih tehnologija poput može biti slučaj nove metode za izgradnju čipa 3D RAM koji su upravo najavljeni i za koje im je potrebna saradnja Stanford University.
U ovom trenutku, možda bismo trebali usput zastati i na trenutak precizno objasniti što je ReRAM čip, nešto što je i dalje trodimenzionalni procesor sljedeće generacije gdje Računske mogućnosti se kombiniraju sa mogućnostima skladištenja u istoj jedinici. Ovi novi čipovi proizvedeni su pomoću ugljičnih tranzistora nanocijevi umjesto tradicionalnog silicija.
Jednom kad ovo jasno shvatimo, sigurno je da nam je nešto lakše razumjeti tačno ono što je, zasigurno, impresivan posao koji su istraživači i inženjeri obavili na MIT-u i Univerzitetu Stanford, posao koji prolazi nakon što smo integrirali više od dva milion tranzistora i milion ReRAM ćelija na istom čipu, postižući, kako je već nazvano, razvoj jedan od najsloženijih nanoelektronskih sistema na planeti.
Ova nova tehnologija može na mnogo načina utjecati na računare koje danas svakodnevno koristimo, na primjer u našim domovima ili uredima, jer, kao što vjerojatno znate, memorija i čipovi za obradu podataka su obično odvojeni. Upravo zbog ovog problema u trenutnoj arhitekturi nalazimo se uz jedno od velikih uskih grla naših računara, jer možete imati vrlo dobru memoriju za pohranu podataka i procesor s velikim performansama o kojima ćete uvijek ovisiti o vezama koje postoje između oba , na svim kada trebate obraditi puno informacija, a velike količine podataka morate odnijeti s mjesta za pohranu do mjesta na kojem ih želite obraditi, a zatim vratiti rezultate.
ReRAM čip može udvostručiti snagu trenutnog procesora
Kao što ćete sigurno zamisliti, zahvaljujući upotrebi novih ReRAM čipova uklanjamo poteškoće u rukovanju velikim količinama podataka jer je sve na jednom mjestu. Najneposredniji rezultat ovoga je da, kao što je već pokazano u različitim studijama, štedimo puno vremena u prijenosu podataka kako bi se brzina procesora mogla barem udvostručiti.
Poslušavši riječi Subhasish Miltra, profesor na Univerzitetu Stanford i jedan od ljudi zaduženih za ovaj projekat:
Nova 3D arhitektura pruža usku integraciju između obrade podataka i skladištenja, daleko prevazilazeći uska grla koja se javljaju prilikom premještanja podataka između čipova.
Kao rezultat, čip je sposoban čuvati velike količine podataka i izvoditi potrebne zadatke obrade kako bi ih transformirao u korisne informacije.
Za sada je istina takva postoji još dosta vremena dok ova nova tehnologija ne može doći do naših domova. Za sada, kako je tim odgovoran za ovaj napredak komunicirao, oni se usredotočuju na razvoj novih verzija sistema koje u potpunosti iskorištavaju mogućnost izvršavanja detekcije i obrade podataka na istom čipu.