Jedan od velikih tehnoloških problema koje današnje društvo ima, pored autonomije baterija, je i otkrivanje neke nove tehnologije koja nam omogućava pohraniti veću količinu podataka u znatno manjem prostoru bez gubitka ili čak povećanja brzine prenosa podataka.
Na osnovu najnovijeg rada koji je predstavio Fabian natterer, fizičar sa Švicarskog saveznog tehnološkog instituta u Lozani, očito bi to bilo puno bliže nego što mislimo zahvaljujući mogućnosti pohranjuju podatke na atomskom nivou. Trenutno u atom možemo pohraniti samo 2 bita, ali bi se ta gustina mogla povećati i do 1.000 puta, što bi nam omogućilo, na primjer, da možemo pohraniti trenutni iTunes katalog na uređaju velikom poput kreditne kartice.
Poduzimaju se prvi koraci za razvoj atomskih tvrdih diskova.
Ulazeći u malo više detalja, očigledno i kao što sam mogao razumjeti, u prvim prototipovima ovog uređaja za skladištenje je tindaliziran Holmium, hemijski element koji je vrlo pogodan za ovu vrstu zadatka jer ima mnogo elektrona sposobnih za stvaranje jakog magnetskog polja dok su smješteni u orbiti vrlo blizu centra gdje su zaštićeni od vanjske strane.
Prema grupi zaduženoj za razvoj ovog djela, danas se više od 100.000 atoma koristi za pohranu jednog bita, pa bi smanjenje ove vrste potreba moglo dovesti do postizanja manjih prostora za skladištenje. Imajte na umu da trenutno govorimo o tehnologiji koja još uvijek treba puno vremena da se razvije komercijalni proizvod.
Više informacija: priroda