Sigurno ste na povremenoj večeri ili ručku, zbog nekih ili drugih razloga, na kraju ipak popili to vino koje vam se toliko sviđa tijekom događaja i bez prethodne najave, iako vam se to moglo dogoditi nekom drugom prilikom, počela je boljeti glava. Ne govorimo o tome da vas boli zbog viška, ali nakon par pića, ništa više, odnosno to boli vas glava od vina koje i dalje pije umjereno.
Kao što je navedeno u radu koji je objavila skupina istraživača sastavljena od osoblja Politehničkog sveučilišta u Madridu i Sveučilišta u Valenciji, ovo novo vino neće vam uzrokovati glavobolju ili zdravstvene probleme koji mogu dovesti do 'da ti dam'noć zahvaljujući činjenici da ne sadrži hormon poznat pod imenom histamin, glavni uzrok ove nesretne slabosti.
Zahvaljujući ovom vinu bez histamina, riješit ćete se glavobolje
Prije nastavka, kao što kaže na početku ovog istog posta, ponovite vam opet da ne govorimo puno manje o glavobolji koja nas mori drugi dan jer smo prethodne noći premašili dovoljno konzumiranja alkoholnih pića, već o nečemu potpuno različite poput glavobolje ili nelagode koju mnogi ljudi počinju trpjeti odmah nakon čaše ili dvije vina.
Ova nelagoda, kako je objasnio ovaj tim španjolskih istraživača, ima svoje objašnjenje i nije ništa drugo doli kemijski i biološki elementi koje vino ima i koji su bili nastalih tijekom procesa fermentacije istih kroz koji mora proći prije nego što stigne do našeg stola. Ovi procesi fermentacije uzrokuju štetne reakcije kod netolerantnih ljudi, pa čak i kod drugih vrsta stanja kao što su migrena pa čak i proizvoditi alergijske reakcije poput nadutosti ili proljeva.
Histamin je glavni razlog ove glavobolje i općeg lošeg osjećaja
Upravo je glavni razlog zašto se sve to događa zbog prisutnosti u vinu hormona poznatog pod imenom histamin, koji djeluje kao a snažno širenje krvnih žila i kapilara u našem tijelu budući da smo, pak, uključeni u lokalne odgovore našeg imunološkog sustava.
Da bi otkrili da je ovo hormon koji je uzrokovao ovu bolest prilikom konzumacije vina, mnogi timovi istraživača morali su godinama proučavati mnoge slučajeve ljudi koji su, umjereno pijući, patili od te nelagode. Kao detalj, reći ćemo vam da, kao što je i najavljeno, sve je češće da vam se to može dogoditi Budući da je vino posljednjih godina povećalo sadržaj histamina zbog različitih pojava povezanih s klimatskim promjenama, uključujući, na primjer, porast pH i smanjenje kiselosti vina.
Tim španjolskih znanstvenika uspio je riješiti problem histamina u vinu
Kad smo došli do zaključka problema koje nam histamin može izazvati, tim španjolskih istraživača, nakon brojnih testova i ispitivanja, uspio je odaberite niz mikroorganizama iz vinograda vinarije Pago de Carraovejas koji nisu u stanju proizvesti ovaj hormon dok, pak, spriječiti rast mikroorganizama koji su proizvođači histamina, tako da se vino postiže bez ovog problematičnog hormona.
Trenutno se još uvijek radi na tome kako bi se osiguralo da ova vrsta mikroorganizama može doseći komercijalnu razinu, posebno u Europi razvoj metodologije rada putem koje bilo koja vrsta vinarije može provesti ovu vrstu fermentacije svojih vina, a da konačno ne sadrži histamin.
Više informacija: Agencija Sinc
Draga gospodo,
U vezi s vijestima koje se šire u vašem okruženju o proizvodnji vina s niskim udjelom histamina u vinariji Pago de Carraovejas, a radi istine i širenja točnih informacija, komentirat ćemo sljedeće.
Spomenuti rad dio je ugovora sklopljenog između Pago de Carraovejas, SA i Enolab skupine Sveučilišta de València, bez ikakvog interveniranja ili sudjelovanja bilo koje skupine ili osobe s Politehničkog sveučilišta u Madridu.
Skupina Enolab, posebno liječnici Carmen Berbegal, Isabel Pardo i Sergi Ferrer, izvršile su izolaciju, karakterizaciju i odabir malolaktičnih bakterija koje se pojavljuju u njihovim vijestima, između ostalih koje su nastale u projektu. Među ostalim činjenicama u koje nećemo ulaziti u detalje, uspostavljena je potrebna metodologija da se utvrdi da odabrana bakterija nije sposobna proizvesti histamin, suprotno onome što se događa s drugim autohtonim bakterijama izoliranim u istoj vinariji. Također su u Enolabu osmišljeni medij za kulturu, uvjeti rasta i postupak skaliranja za proizvodnju bakterija. Slično tome, također u Enolabu, razvijeni su i implementirani genetski alati za praćenje sojeva bakterija odgovornih za malolaktičku fermentaciju. Također je provedeno praćenje i kvantificiranje biogenih amina, uključujući histamin, proizvedenih u plaćenim vinima Carraovejas, SA.
Kao rezultat gore spomenutog rada, od 2013. objavljuju se informacije o rezultatima dobivenim sudjelovanjem i širenjem nacionalnih i međunarodnih kongresa, poglavlja u knjigama ili istraživačkih članaka, među kojima je i onaj koji navodite i koji je doveo do ove vijesti (vidi bibliografiju ispod). Sudjelovanje dr. Eve Navascués, iako joj je pridružena izvanredna profesorica na Odjelu za kemiju i prehrambenu tehnologiju Visoke tehničke škole za agronomsko, prehrambeno i biosistemsko inženjerstvo Politehničkog sveučilišta u Madridu, nikada se nije dogodilo ili održalo UPM, ali u privatnoj tvrtki. Svi istraživački radovi razvijeni su u i od strane Enolaba.
Osim ostalih netočnosti u vašim vijestima koje nećemo spominjati, željeli bismo prepoznati trud i stvarno autorstvo ljudi i entiteta koji su sudjelovali.
Srdačan pozdrav,
Carmen Berbegal, Isabel Pardo i Sergi Ferrer
Bibliografija
Carmen Berbegal; Yaiza Benavent-Gil; Isabel Pardo; Eduardo Izcara; Eva Navascués; Sergi Ferrer. 2013. Autohtona selekcija sojeva O. oeni kao početna kultura malolaktičke fermentacije kako bi se izbjegla proizvodnja histamina u vinu. Enoforum 2013. Arezzo, Italija.
C. Berbegal, Y. Benavent-Gil, I. Pardo; E. Izcara; E. Navascués, S. Ferrer. 2013. Proizvodnja početne kulture malolaktičke fermentacije pomoću autohtonih sojeva O. oeni za smanjenje sadržaja histamina u crvenom vinu. V. međunarodna konferencija o okolišnoj, industrijskoj i primijenjenoj mikrobiologiji. BiomicroWorld 2013. Madrid, Španjolska.
C. Berbegal; Y. Benavent-Gil; I. Pardo; S. Ferrer. 2014. RAPD tipizacija: koristan alat za selekciju i implantacijsku analizu O. oeni starter ne-histamin proizvođača u vinu. ECCO XXXIII - Molekularna taksonomija od biološke raznolikosti do biotehnologije. Valencia, Španjolska.
C. Berbegal; Y. Benavent-Gil; I. Pardo; E. Izcara; E. Navascués; S. Ferrer. 2014. Proizvodnja početne kulture malolaktičke fermentacije pomoću autohtonih sojeva O. oeni za smanjenje sadržaja histamina u crvenom vinu. U 'Primjena mikroorganizama u industriji, medicini i okolišu. Trenutno stanje i trendovi '. str. 369 - 374. Wageningen Academic Publishers, poštanski pretinac 220, NL-6700 AE Wageningen, Nizozemska, 2014. ISBN 978-90-8686-795-0
Carmen Berbegal; Yaiza Benavent-Gil; Eva Navascués; Almudena Calvo; Clara Albors; Isabel Pardo; Sergi Ferrer. 2017. Snižavanje stvaranja histamina u crvenom vinu Ribera del Duero (Španjolska) korištenjem autohtonog soja O. oeni kao malolaktičnog startera. Međunarodni časopis za mikrobiologiju hrane. 244: 11-18.