Mnogi su timovi znanstvenika koji nastavljaju raditi na razvoju nove platforme za pohranu koja nam omogućuje puno veći kapacitet. Jedna od velikih mogućnosti je uporaba DNK za pohranu velike količine podataka, a sada tim istraživača iz Sveučilište Columbia, objavljeno u znanost, čini se da je poduzeo vrlo važan korak.
Čini se da je uspješan dizajn, implementacija i testiranje a novi algoritam sposoban za prijenos video zapisa uživo na mobitelima iskorištavajući sve mogućnosti koje nudi pohrana u ADN sustavu, koji se mnogi inženjeri ne ustručavaju opisati kao gotovo savršen sustav za pohranu.
Ova nova metodologija omogućuje pohranjivanje do 1,6 bita u svaku dušikovu bazu DNA.
Kako bi izveo ovaj projekt, tim pretvara binarne podatke u dušične baze da bi kasnije mogli čitati te baze koristeći algoritam Fountaineova koda. Zahvaljujući ovoj tehnici, trenutno, do 1,6 bita na svakoj dušičnoj bazi, iznos koji je mnogo veći od svih prethodnih metodologija i koji je vrlo blizu teorijskoj granici od 1,8 bita.
Ako sve ove podatke stavimo u perspektivu i obratimo pažnju na izračune istraživača zaduženih za projekt, ustanovit ćemo da je ovaj projekt sposoban pohraniti ništa manje od 215 petabajta u svakom gramu DNA Dakle, ovako je identificirano, suočili bismo se s najgušćim medijem za skladištenje koje je čovjek ikad stvorio.
U izjavama od yaniv erlich, profesor informatike na Sveučilištu Columbia i koautor projekta:
DNA se ne razgrađuje s vremenom poput kaseta ili CD-a, zauzvrat neće zastarjeti, jer, ako se dogodi, imat ćemo vrlo velike probleme.